Up First Prev Next Last
Naslov: Kaludjer i "cetiri grje"snika
Napomena: U Be"cu 1853., Vuk Stefanovi'c Karad"zi'c
Bio nekakav bogougodni kaludjer, bijele brade i glave, koji se vazda Bogu
molja"se. Putuju'ci jednom notnjo nanese ga put pokraj jedne crkve dje se
Hri"s'cani kopaju. Kad dodje pred vrata od avlije crkovne ugleda tri konja,
jednoga crljena kao krv, drugoga crna kao ugalj, a tre'cega "zuta kao
"cafran, dje obigravaju tamo amo okolo grobova i okolo crkve. Ali kad
vidje"se kaludjera, ne znade im se strva kao da ih zemlja pro"zdrije. Kaludjer
po"sto vidje "sta bi, ukloni se malo za jedno drvo, dok evo ti opet ona
ista tri konja, dodjo"se na jedan grob i nad njim stado"se nogama tu'ci i u
svu vrisku drijeti se, dok evo ti izadje iz groba jedan "coek
sredovije"can, no gromoradna stasa, onako prekr"stenijeh ruka i noga kao
"sto su ga kad je umro u grob vrgli. Konji okolo njega jednako skakahu i
vri"stijahu, ma ga ne doticahu, niti on njima "sto odgovara"se no sve
plaka"se. Kaludjer boje'ci se da konji "sto ne u"cine "coeku, pritr"ci k njima
iznenada, i zakle ih nebom i zemljom da svaki stane na svome mjestu, te
konji stado"se. Onda kaludjer ta"ce "stapom najpridje "coeka, pa konje redom.
Tek "sto kojega taknu, mrtvi o"zivlje a konji se u ljude provrgo"se; pa ih
upita: "Koji ste i "sto ste vi? Jedan po jedan ispovjedite mi se na tajno
ili pred svijema, ako mogoh da vam pomognem." Onda re"ce oni "coek: "O"ce
duhovni! ovo su bili moji nesretnji sinovi, i ja sam sva tri jednu ve"cer
kad su spavali zaklao svojom rukom, pak sam tajao i nikad nikomu kazao,
pa ni popu na ispovijesti, nego sam mislio ispovidjeti pri smrti, ali me
ugrabi prije nego pop prispje."
"A vama "sta je?" upita kaludjer ona tri
sina. "Mi roditelja svojijeh nijesmo "s'celi slu"sati, nego protivu njihove
volje sve druk"cije radili, a ne pokajali se." Tadar kaludjer izvadi iz
torbice petrailj i trebnik, pa najpridje re"ce onoj trojici: "Pitajte ocu
svojemu pro"stenje," a ocu: "\Sada ti pokaj se od grijehova;" te tako
u"cini"se, pa potkupi svu "cetvoricu pod petrailj i o"cita im opro"stenu
molitvu. Po tom oni poljubi"se kaludjera u ruku i po"sto se izmedju sebe
izgrli"se i i"zljubi"se suze rone'ci otido"se svaki u svoj grob, a kaludjer
svojim putem kazuju'ci narodu da se kaje i da ne bi koji bez ispovijesti
po"sao s ovoga svijeta.
|
|