'Cirilica     Latinica     IPP     KASC  
Pregled Prvi Preth Sled Poslednji

Naslov: Usud

Napomena: U Be"cu 1853., Vuk Stefanovi'c Karad"zi'c

Bila dva brata zajedno u ku'ci, pa jedan sve radio, a drugi jednako besposli"cio i gotovo jeo i pio. I Bog im da te steku u sva"cemu: u govedima, u konjma, u ovcama, u svinjama, u "celama i u svemu drugome. Onaj koji je radio jednom pomisli u sebi: ""Sto bih ja i za ovoga lenivca radio? Bolje da se odelim, pa da za sebe radim, a njemu "sto drago!" I tako jedan put re"ce svome bratu: "Brate, nije pravo, ja sve radim a ti ni u "cemu ne poma"ze"s, nego samo gotovo jede"s i pije"s. Ja sam naumio da se podelimo." Ovaj ga stane odvra'cati: "Nemoj brate, ta dobro nam je obojici, ti ima"s sve u rukama i svoje i moje, a ja sam zadovoljan kakogod ti uradi"s." Onaj drugi ostane pri svome, i tako se privoli i ovaj pa mu re"ce: "Kad je tako, da ti je prosto, eto deli sam kako zna"s." Onda onaj podeli sve po redu pa svak svoje uzme preda se: neradin uzme za stoku govedara, za konje konju"sara, za ovce ov"cara, za koze kozara, za svinje svinjara, za "cele kovand"ziju, pa im re"ce: "Ostavljam sve svoje dobro na vama i na Bogu;" pak stane "ziveti kod ku'ce kao i predje. A onaj drugi brat trudio se oko svoga dobra sam kao i predje, "cuvao i nadgledao, ali napretka nikakva nije video, nego sve propast, od dana na dan sve gore dokle tako ne osiroma"si da ve'c nije imao ni opanaka nego i"sao bos. Onda re"ce u sebi: "Idem k bratu svome da vidim kako je u njega." I tako idu'ci naidje na livadi na stado ovaca; kad tamo a kod ovaca nema "cobana nego jedna prelepa devojka sedi pa prede zlatnu "zicu. On nazvav"si joj "Pomozi Bog," zapita je "cije su joj ovce, a ona mu odgovori: ""Cija sam ja onoga su i ovce." A on je zapita: "A "cija si ti?" Ona mu odgovori: "Ja sam tvoga brata sre'ca." Onda se on ra"zljuti da joj re"ce: "A da gde je moja sre'ca?" Devojka mu odgovori: "Tvoja je sre'ca daleko od tebe." "A mogu li je na'ci?" zapita on, a ona mu odgovori: "Mo"ze"s, potra"zi je." Kad on to "cuje i vidi da su ovce brata njegova dobre da ne mogu bolje biti, ne htedne dalje ni i'ci da gleda drugu stoku, nego odande upravo otide k bratu. Kad ga brat ugleda, ra"zali mu se i zapla"ce: "Kamo se od toliko vremena?" Pa vide'ci ga gola i bosa, odmah mu da jedre opanke i novaca. Posle toga po"sto su se nekoliko dana pro"castili, digne se onaj brat da ide ku'ci svojoj. Kako dodje ku'ci, uzme torbu na rame i u nju hleba, i "stap u ruke, pa podje u svet da tra"zi svoju sre'cu. Putuju'ci tako dodje u jednu veliku "sumu i idu'ci kroz nju nadje jednu sedu matoru devoj"curu pod jednim grmom gde spava, pa izmahne "stapom te je opali po stra"znjici, a ona se jedva digne i jedva otvori o"ci od krmelji, pa mu progovori: "Moli se Bogu "sto sam zaspala, a da sam budna bila, ne bi ti dobio ni tih opanaka." Onda joj on re"ce: "A ko si ti da ja ne bih dobio ni ovih opanaka?" A ona mu odgovori: "Ja sam tvoja sre'ca". Kad on to "cuje stane se busati: "I ti li si moja sre'ca, Bog te ubio! Ko tebe meni dade?" A ona se odmah ute"ce: "Mene je Usud tebi dao." On je onda zapita: "A gde je taj Usud?" A ona mu odgovori: "Idi pa ga tra"zi." I u taj je mah nestane. Onda "covek podje da tra"zi Usuda. Idu'ci tako dodje do jednoga sela, i vidi u selu veliku gazdinsku ku'cu i u njoj veliku vatru, pa pomisli u sebi: "Ovde valja da je kako veselje ili slava," pa podje unutra; kad on unutra, a to na vatri veliki kazan, kuva se u njemu ve"cera, a pored vatre sedi doma'cin. "Covek onaj u"sav"si u ku'cu, nazove doma'cinu: "Dobar ve"ce!" A doma'cin mu prihvati: "Bog ti dobro dao!" pa mu re"ce da sedne do njega, pa ga stave pitati otkuda je i kuda ide, a on mu sve pripovedi kako je bio gazda, i kako je osiroma"sio, pa kako sad ide Usudu da ga pita za "sto je siromah. Po tom zapita doma'cina za "sto on toliko silno jelo gotovi, a doma'cin mu re"ce: "E moj brate, ja sam gazda i svega imam dosta, ali svoje dru"zine nikako ne mogu nasititi, sve kao da ala iz njih zija; samo 'ce"s videti kad stanemo ve"cerati "sta 'ce raditi." A kad sednu ve"cerati, sve je grabilo jedno od drugoga, i onaj veliki kazan s jelom za tili "cas prodje. Posle ve"cere dodje redu"sa te pokupi sve kosti na jedru gomilu pa ih baci za pe'c, a on se stane "cuditi gde mlada baci kosti za pe'c, dok u jedan put izidju dve stare oklepane ve"sti, suhe kao aveta i po"cnu sisati one kosti. Onda on upita doma'cina: ""Sta ti je ono za pe'ckom, brate?" A on mu odgovori: "Ono je, brate, moj otac i mati, kao da su se okovali na ovome svetu, ne hte"se cr'ci jedan put ovoga sveta." Sutradan na pohodu re"ce mu doma'cin: "Brate, opomeni se i mene, ako gde nadje"s Usuda, i zapitaj ga kakva je ovo nesre'ca, te ne mogu svoje dru"zine nikako da zasitim, i za "sto mi otac i mati nikako ne umiru." On se obe'ca da 'ce ga pitati pa se oprosti s njime i podje dalje da tra"zi Usuda. Idu'ci tako posle dugoga vremena jedno ve"ce dodje u drugo selo, pa se zamoli u jednoj ku'ci da ga prime na konak. Oni ga prime i upitaju ga kuda ide, a on im ka"ze sve po redu "sto je i kako je. Onda mu oni po"cnu govoriti: "\Za Boga, brate, kad tamo ide"s, pitaj i za nas za "sto nam se goveda ne dadu nego sve natra"ske idu." On im se obre"ce da 'ce pitati Usuda, pak sutradan podje dalje. Idu'ci tako dodje na jednu vodu, pa po"cne vikati: "O vodo! o vodo! prenesi me!" A voda ga upita: "Kuda ide"s?" A on joj ka"ze kuda ide. Onda ga voda prenese, pa mu re"ce: "Molim te, brate, pitaj Usuda za "sto ja nemam roda u sebi." On obe'ca vodi da 'ce pitati, pa onda podje dalje. Idu'ci tako za dugo, najposle dodje u jednu "sumu, i onde nadje jednoga pustinika, pa ga upita ne bi li mu mogao kazati "sto za Usuda. Pustinik mu odgovori: "Idi ovud preko planine pa 'ce"s do'ci ba"s pred njegov dvor, ali kad izidje"s pred Usuda, ni"sta ne govori, nego "stogod on radi ono radi i ti, dokle te god on sam ne zapita." "Covek zahvali pustiniku da podje preko planine. Kad dodje u Usudove dvore, ima "sta i videti: u dvoru kao da je carevina, tu su sluge i slu"skinje, sve se u"zurbalo, a Usud sedi sam za gotovom sofrom pa ve"cera. Kad "covek to vidi, sedne i on za sofru pa stane ve"cerati. Posle ve"cere legne Usud spavati, legne i on. Kad bude oko pono'ci, stane stra"sno tutnjiti i iz tutnjave za"cuje se glas: "O Usude! o Usude! rodilo se danas toliko i toliko du"sa, podaj im "sta 'ce"s." Onda Usud ustane, pa otvori sanduk s novcima, i stane bacati po sobi sve same dukate, govore'ci: "Kako meni danas, tako njima do veka." Kad ujutru dan osvane, ali nema onih dvorova velikih, ve'c mesto njih srednja ku'ca; ali i u njoj opet ima svega dosta. Kad bude pred ve"ce, sedne Usud za ve"ceru, sedne i on s njim, a niko ne govori ni re"ci. Posle ve"cere legnu spavati. Kad bude oko pono'ci, po"cne stra"sno tutnjiti, i iz tutnjave za"cuje se glas: "O Usude! o Usude! rodilo se danas toliko i toliko du"sa, nego daj im "sta 'ce"s." Onda Usud ustane, i otvori sanduk s novcima, ali nema dukata, nego srebrni novci i gdekoji dukat. Usud stane prosipati novce po sobi govore'ci: "Kako meni danas, tako njima do veka." Kad ujutru dan osvane, ali nema ni one ku'ce, nego mesto nje stoji manja, i tako je Usud svaku no'c radio, a ku'ca mu se svako jutro smanjivala, dok najposle od nje postane mala kolibica, te Usud uzme motiku i stane kopati, onda i onaj "covek uzme motiku te stane kopati, i tako su kopali vas dan. Kad bude u ve"ce, uzme Usud komad hleba, pa odlomi od njega polovinu te da i njemu. Tako ve"ceraju, i posle ve"cere legnu spavati. Kad bude oko pono'ci, opet po"cne stra"sno tutnjiti, i iz tutnjave za"cuje se glas: "O Usude! o Usude! danas se rodilo toliko i toliko du"sa, podaj im "sta 'ce"s." Onda Usud ustane i otvori sanduk, pa stane prosipati sve same d"zid"ze i gde koji marja"s nadni"carski vi"cu'ci: "Kako meni danas, tako njima do veka." Kad ujutru svane, a koleba se pretvori u velike dvore kao "sto su bili prvi dan. Onda ga Usud zapita: ""Sta si do"sao?" On mu ka"ze sve po redu svoju nevolju i da je do"sao da ga pita za "sto mu je dao zlu sre'cu. Onda mu Usud re"ce: "Ti si video kako sam prvu no'c dukate prosipao, i "sta je posle bilo. Kako je meni bilo onu no'c kad se ko rodio, onome 'ce onako biti do veka. Ti si se rodio sirotinjske no'ci, ti 'ce"s biti siromah do veka A tvoj se brat rodio sretne no'ci, on 'ce biti sretan do veka. Nego kad si se zakanio i toliko si se trudio, kaza'cu ti kako 'ce"s se pomo'ci. Ima u tvoga brata k'ci Milica; ona je sre'cna kao i otac joj. Kad otide"s ku'ci, a ti uzmi k sebi Milicu, pa "stogod ste"ce"s sve ka"zi da je njezino." Onda on zahvali Usudu, pa mu opet re"ce: "U tome i u tome selu ima jedan bogat seljak i svega ima dosta, samo je nesretan u tome "sto mu se "celjad nikad ne mogu da nasite: izjedu na jedan obrok pun kazan jela, pa im je i to jo"s malo. A otac i mati onoga seljaka kao da su se okovali na ovome svetu, ostareli i pocrneli i osu"sili se kao aveti, a ne mogu da umru. On me je molio, Usude, kad sam kod njega bio na konaku, da te pitam "sta bi to bilo." Onda mu Usud odgovori: "To je sve za to "sto ne po"stuje oca i matere; njima baci iza pe'cke da jedu, a da ih metne u za"celje, pa prvu "ca"su rakije i prvu "ca"su vina njima da da, oni ne bi ni polak onoga jeli, i du"se bi se one oprostile." Po tom on opet zapita Usuda: "U tome i u tome selu kad sam no'cio u jednoj ku'ci, tu"zio mi se doma'cin kako mu se goveda ne dadu nego sve natra"ske idu; pa me molio da te pitam "sta bi to bilo." A Usud mu odgovori: "To je za to "sto on o krsnom imenu najgore zakolje, a da zakolje "sto najbolje ima, sve bi se "strkljala goveda." Onda ga on zapita i za vodu: ""Sta bi to bilo da ona voda nema roda?" A Usud mu odgovori: "\Za to nema "sto nije "coveka nikad udavila; ali ne "sali se, ne kazuj joj dok te ne prenese, jer ako joj ka"ze"s, odmah 'ce te udaviti." Onda on zahvali Usudu, pa podje ku'ci. Kad dodje na onu vodu, voda ga zapita: ""Sta je kod Usuda?" A on joj odgovori: "Prenesi me, pak 'cu ti onda kazati." Po "sto ga voda prenese, on potr"ci, pa kad odmakne podaleko, a on se osvrne pa povi"ce: "O vodo! o vodo! nisi nikad "coveka udavila, za to roda nema"s." Kad voda to "cuje, a ona se razlije preko obale, pa za njim, a on be"zi, te jedva ute"ce. Kad dodje u ono selo k onome "coveku "sto mu se goveda nisu dala, on ga jedva do"ceka: ""Sta je, brate, za Boga! Jesi li pitao Usuda?" On mu odgovori: "Jesam, i Usud ka"ze: kad slavi"s krsno ime, a ti zakolje"s najgore, a da zakolje"s "sto najbolje ima"s, sve bi ti se "strkljala goveda." Kad on to "cuje, re"ce mu: "Ostani, brate, u nas, eto do na"sega krsnog imena nema tri dana; pa ako bude istina, da ti dam jabuku." On ostane onde do krsnoga imena. Kad dodje krsno ime, doma'cin ubije najboljega junca, i od onoga "casa marva se stane "strkljati. Posle toga doma'cin mu pokloni petoro goveda, a on mu zahvali i podje dalje. Kad dodje u ono selo k onome doma'cinu "sto je imao nesitu "celjad, doma'cin ga jedva do"ceka: "Kako je, brate, za Boga! "sta veli Usud?" A on mu odgovori: "Usud veli: oca i matere ne po"stuje"s, nego im baca"s za pe'cku da jedu; a da ih metne"s u za"celje, pa prvu "ca"su rakije i prvu "ca"su vina njima da dati, ne bi ti "celjad ni pola toliko jela, a otac i mati bi ti se upokojili." Kad doma'cin to "cuje, ka"ze "zeni, a ona odmah umije i o"ce"slja svekra i svekrvu, pa ih lepo preobu"ce, a kad dodje ve"ce, doma'cin ih posadi u za"celje i prvu "ca"su rakije i prvu "ca"su vina njima da"s. Od toga "casa ne mogo"se "celjad ni polak jesti koliko su donde jela, a sutradan i otac i mati prestave se. Onda mu doma'cin da dva junca, a on mu zahvali pa podje ku'ci. Kad dodje u svoj zavi"caj, stanu ga sretati poznanici i pitati: ""Cija su ti to goveda?" A on svakome odgovara"se: "Bra'co, Milice moje sinovice." Kako dodje ku'ci, odmah otide bratu svome, pa ga stane moliti: "Daj mi, brate, Milicu da je moja. Vidi"s da nemam nikoga." A brat mu odgovori: "Dobro, brate, evo ti Milice." On uzme Milicu pa je odvede ku'ci, i posle toga ste"ce mnogo, ali je za sve govorio da je Mili"cino. Jedan put izidje na njivu da obidje "zito, a "zito lepo, ne mo"ze lep"se biti. Na to udari onuda jedan putnik pa ga zapita: ""Cije je to "zito?" a on se prevari pa re"ce: "Moje." U koji mah on to re"ce, "zito se upali i stane goreti, a on kad to vidi, potr"ci za "covekom: "\Stani, brate, nije moje, nego je Milice moje sinovice". I tako se "zito odmah ugasi, i on s Milicom ostane sre'can.